Blitva
Beta vulgaris var. cicla
Karakteristike
KarakteristikeBlitva (Beta vulgaris var. cicla) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice šćirova (Amaranthaceae). Stabljika je uspravna, gola, uglavnom visine oko 60 cm, premda u fazi cvatnje naraste i do 2 metra visine. Korijen je plitak, drvenast i tanak. Listovi su naizmjenični, uspravno skupljeni u rozetu ili su na stabljici naizmjenični. Mesnati su, tamnozeleni, sjajni i goli, cjelovitog ruba, dugi do 40 cm. Listovi u rozeti nalaze se na dugim, bijelim, zadebljalim i vlaknastim peteljkama, listovi na stabljici imaju kratke peteljke. U fazi cvjetanja stabiljka postane zadebljana i stremi u visine kako bi stvorila povoljnije uvjete da lako rasprostrani sjemenke. Cvjetovi su dvospolni, sitni i neugledni, skupljeni po 2-6, tvore produžene klasove koji se nalaze u pazušcima listova. Ocvijeće je jednostavno, čine ga pet zelenih listića i pet žućkastih prašnika, tučak ima nadraslu plodnicu. Cvjeta od lipnja do rujna. Plod je srastao s ocvijećem, otvara se kada dozrije. Sjemenke su smeđe nepravilno okruglastog oblika.
Porijeklom je iz Sredozemlja i Azije, uzgaja se kao povrtna kultura. Razmnožava se sjemenom.
Kalendar sjetve i sadnje
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu.
| Sijanje na zaštićeno | Sijanje na otvoreno | Presađivanje | Berba | |
|---|---|---|---|---|
|
Siječanj
|
- | - | - | - |
|
Veljača
|
- | - | - | - |
|
Ožujak
|
- | - | - | |
|
Travanj
|
- | - | - | |
|
Svibanj
|
- | - | - | |
|
Lipanj
|
- | - | ||
|
Srpanj
|
- | - | ||
|
Kolovoz
|
- | - | ||
|
Rujan
|
- | - | - | |
|
Listopad
|
- | - | - | |
|
Studeni
|
- | - | - | |
|
Prosinac
|
- | - | - |
Etimologija
Latinski naziv roda Beta bio je naziv za repu kod Rimljana.[1] Na stranim jezicima nazivi su chard (eng.), Mangold (njem.), blette (fr.), bietola (tal.), acelga (špa.), blitva (slo.).
Klima i stanište
Klima i staništeSunčano i polusjenovito mjesto. Kod proljetne sjetve blitvu je dobro posijati na više mjesta, u sunce i polusjenu, jer dolaskom ljetnih dana blitva koja je u suncu brže potjera u cvijet, dok ona u polusjeni ostane sočnija, zelenija te je duže možemo brati. Blitva može prezimiti (mora se zaštititi pokrovom od lišća) stoga je sijemo i ujesen, kod nas u Dalmatinskoj zagori obično krajem kolovoza dok u drugim mjestima Hrvatske nešto ranije, obično u srpnju. Kod jesenske sjetve bolje je osigurati sunčanu gredicu.
Tlo
TloHumusno tlo bogato hranjivima.
Njega, zaštita i gnojidba: Blitvu sijemo na konačno mjesto, dobro ju je prorijediti. Malčiranjem ili okopavanjem suzbijamo korov. Oboje se pokazalo dobrim, malčiranjem hranimo tlo, suzbijamo korov, zadržavamo vlagu, no isto tako privlačimo puževe koji grickaju listiće blitve što također treba imati u vidu. Osim navedenog, treba pripaziti i da ne dođe do truljenja biljaka. Ukoliko se odlučimo za okopavanje, činimo to više puta tokom sezone.
Blitva nema pretjeranih zahtjeva za gnojidbom, dovoljno je prilikom sjetve dodati tlu dehidrirano stajsko gnojivo ili domaće odstajalo stajsko gnojivo. Obzirom da blitvu redovito beremo te time iscrpljujemo biljku, dobro ju je pognojiti tokom sezone 1-2 puta. Stavimo gnojivo, nagrnemo malo biljku i zalijemo. Gnojiti možemo i tekućim gnojivom od koprive koje će djelovati ljekovito na biljku, poticati stvaranje klorofila, te zbog obilja dušika, poticati rast listova.
Berba
BerbaBerba se odvija tijekom cijele sezone rasta, sve dok biljka ne potjera u cvijet. Beremo vanjske listove, važno je da ostavimo „srce“ biljke kako bi se mogla obnoviti. Dakle, blitvu ne vadimo iz korijena već samo beremo listove.
Upotreba i skladištenje
Upotreba i skladištenjeListove blitve jedemo sirove ili kuhane. Skladištenje nije moguće.
Sorte
SortePostoje dvije vrste blitve; peteljkasta i lisnata unutar kojih postoje razne sorte.
Biološki savjeti i mješovite kulture
Biološki savjeti i mješovite kultureBlitvu sijemo uz njezine dobre susjede; kupusnjače, mrkvu, rotkvicu, rotkvu, salatu glavaticu, niski grah.
Obzirom da spada u lobodnjače, važno je ne sijati je uz biljke iz iste porodice ili na gredicu gdje je prethodno rasla biljka iz spomenute porodice.
Kod pojave lisnih ušiju prskati koprivinim tekućim gnojivom ili ljutom juhom od koprive koja još uvijek sadrži „žareće“ tvari. Djeluje i posipanje listova drvenim pepelom.
Preventivnim prskanjem juhom od poljske preslice, od proljeća do ljeta, štitimo biljku od gljivičnih oboljenja. Ukoliko do njih dođe prskati biljku svako tri dana. Protiv gljivičnih oboljenja koristimo također tekuće gnojivo od češnjaka i luka.
