Bjeloglavi sup
Gyps fulvus
Karakteristike
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus Hablizl) je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae). Glava, vrat i ogrlica ove ptice su bijelo obojeni, dok je tijelo i gornje perje na krilima svjetlije boje koja kontrastira s tamnim perjem na krilima. Odrasli primjerci imaju duljinu tijela između 100-120 centimetara te impresivan raspon krila između 2,3 i 2,8 metara. Njihov rep je kratak i izgleda kao da je odrezan.
Težina bjeloglavih supova varira ovisno o spolu i podvrsti, kod nominalne vrste ona iznosi oko 6,5-10,5 kilograma.
Stanište
Stanište bjeloglavog supa obuhvaća široko područje u različitim dijelovima Europe, jugozapadne Azije i sjeverne Afrike. U Europi, bjeloglavi sup može se pronaći u različitim regijama. Neki od glavnih europskih PODRUČJA sa značajnim populacijama uključuju Španjolsku, Grčku, Francusku, Italiju i Švicarsku. Staništa su planinske stijene, litice i stjenoviti tereni koji pružaju odgovarajuće uvjete za gniježđenje i lovljenje plijena. Može ih se naći na različitim visinama, od nižih litica pa sve do 2700 metara, kao što su visoke planine Kavkaza. Preferiraju suha i sunčana mjesta.
Prehrana
Bjeloglavi sup je strvinar koji se hrani truplima većih sisavaca, posebno truplima ovaca, konja, goveda, magaraca, lisica i zečeva. Njegov način prehrane uključuje konzumaciju mišića i unutarnjih organa uginulih životinja.
Tijekom potrage za hranom, skupljaju se u manjim grupama od dvadesetak parova i mogu pretraživati područje u radijusu od deset kilometara od kolonije. Velika krila služe im za krstarenje zrakom prilikom traženja hrane. Ovi letovi obično uključuju savršeno iskorištavanje zračnih struja, što im omogućava da dosegnu visine od 1000 do 1500 metara bez aktivnog mahanja krilima. Da bi pronašli hranu, od velike pomoću im je izvanredan vid koji uoči truplo s velike visine. Njihova sposobnost da nanjuše trupla nije toliko razvijena kao kod nekih drugih životinja. Udaljenost na kojoj mogu otkriti truplo uglavnom ovisi o vremenskim uvjetima, topografiji terena i drugim faktorima.
Jednom kad truplo nađu, pomoću kljuna ga otvore te koriste dugi vrat kako bi dobili pristup mekšim dijelovima mesa i unutarnjim organima. Nakon obroka, peru svoje perje i suše se na suncu.
Bjeloglavi sup igra ključnu ulogu kao prirodni reciklator jer pomaže očistiti okoliš od mrtvih životinja, spriječiti širenje bolesti te očuvati ravnotežu u prirodi.
Razmnožavanje i briga o potomstvu
Prije nego što započnu proces gniježđenja, bjeloglavi supovi prvo moraju pronaći partnera. Traženje i povezivanje uključuje zajedničko letenje, kada se gotovo dodiruju ili lete jedan iznad drugog. Također se glasaju i međusobno hrane jedan drugog što su dodatni pokazatelji privlačenja. Supovi su monogamni i obično ostaju vjerni istom partneru tijekom cijelog života.
Bjeloglavi supovi gnijezde se na stijenama, liticama ili visokim drvećima. Njihova gnijezda su velika i čvrsta, obično izrađena od grana, trske i lišća a iznutra ga oblažu paperjem. Gnijezda grade u paru i ponekad preuzimaju gnijezda koja su ranije pripadala drugim velikim pticama grabljivicama.
Tijekom sezone gniježđenja, ženka će položiti obično jedno jaje. Inkubacija jaja traje oko 50-55 dana, a oba roditelja izmjenjuju ulogu u grijanju jaja.
Kada se mladi supovi izlegnu iz jaja s otvorenim očima i prekriveni paperjem, oba roditelja sudjeluju u brizi o potomstvu. Mladi su relativno dugo ovisni o roditeljima, koji ih pažljivo čuvaju, pružajući im zaštitu od sunca, kiše i potencijalnih napada drugih ptica grabljivica poput gavrana i galebova. Mlade hrane povraćajući im hranu iz svojih usta
Nakon nekoliko mjeseci, mladi supovi postaju sposobni letjeti i samostalno loviti plijen. Spolnu zrelost stječu nakon pet godina, spremni za daljnje sudjelovanje u reproduktivnom ciklusu.
