Biskupska kapica
Epimedium alpinum
Karakteristike
Planinska biskupska kapica (Epimedium alpinum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice žutika (Berberidaceae). Podanak je puzajuć i razgranat. Stabljika je uspravna, gola, uglasta, visoka 15-30 cm. Listovi su dvostruko trodijelni, nalaze se na dugim peteljkama, listići su dugi 4-8 cm, srcolike osnove, kratko ušiljeni, nazubljenih rubova, na licu tamnozeleni, naličje je svjetlije. Cvjetovi su dvospolni, promjera oko 1 cm, skupljeni po 8-26 u rahle grozdaste cvatove. Građeni su od čaške koju čini 4 crvenkastozelena listića a koji nedostaju tijekom cvatnje, vjenčić je građen od 4 tamnocrvena listića. Prašnika ima 4. Cvate od ožujka do svibnja. Plod je čahura koja sadrži više sjemenki, otvara se sa dva nejednaka zaklopca.
Stanište
Rasprostranjena je u južnoj Europi. Raste na sjenovitim i vlažni, humusnim tlima, u listopadnim šumama, na rubovima šuma i šikara, od nizina do gorskog pojasa. U našoj flori vodi se kao osjetljiva vrsta. Uzgaja se kao ukrasna biljka, cijenjena je kao pokrivač tla.
Etimologija
Naziv roda Epimedium bio je kod Dioskorida naziv za jednu biljku.[1] Ime vrste alpinum ukazuje na planinska staništa. Na stranim jezicima nazivi su barrenwort (eng.), Alpen-Sockenblume (njem.), chapeau-d’évêque, épimède des Alpes (fr.), epimedio alpino (tal.), alpski vimček (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
