Bijeloljubičasta koprenka
Cortinarius alboviolaceus
Karakteristike
Bijeloljubičasta koprenka (Cortinarius alboviolaceus (Pers.) Fr.) je vrsta nejestive gljive iz porodice Cortinariaceae. Klobuk je bjelkasto do sivoljubičast, u početku okruglast, potom izbočen, kasnije raširen i široko zvonolik, izraženo tupo ispupčen u sredini, tankomesnat, suh i svilenast, rub je tanak i malo valovit, na zrelim gljivama zrakasto rascijepljen, na starijim gljivama poblijediširok 3-8 cm. Listići su sivoljubičasti, kasnije postanu smeđi, oštrica im je bjelkasta, rijetki su i široki, prirasli za stručak. Stručak je u početku pun, kasnije postane šupalj, ponkead zakrivljen, u donjem dijelu je zadebljan, naraste do 10 cm visine, promjer u donjem dijelu mu je do 1 cm. Kad je gljiva mlada od stručka do ruba klobuka nalazi se bijela do hrvađosmeđa koprena koja kasnije nestane. Meso je bijeloljubičasto, tanko i mekano, stručak je žilav, bez izraženog mirisa i okusa. Spore su eliptične, sitno bradavičave, otrusina je hrđavosmeđa.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Sjevernoj Americi. Staništa su listopadne šume, pogotovo blizu bukve, hrasta i breza, tek rjeđe u crnogoričnim šumama. Raste na tlu u skupinama od kraja ljeta do sredine jeseni.
Etimologija
Latinski naziv roda Cortinarius dolazi od riječi cortina (koprena, zavjesa), zbog nježnog vela koji kod mladih gljiva prelazi od ruba klobuka do stručka. Ime vrste alboviolaceus potječe od latinskih riječi albus (bijeli) i violaceus (ljubičasat), zbog dominantnih boja gljive. Na stranim jezicima nazivi su pearly webcap (eng.), Weissvioletter Dickfuss (njem.), cortinaire blanc-violet (fr.), grbičasta koprenka (slo.), beloljubičasta koprenka (sr.).
Upotreba
Nejestiva je gljiva, premda je neki autori smatraju jestivom ali bez vrijednosti.
Galerija fotografija
Literatura
- Giuseppe Pace, (1981.), Atlas gljiva, Zagreb: Prosvjeta
- Matija Josipović, (2012.), Gljive – vodič za prepoznavanje, Rijeka: Leo-commerce
