Bijeli lopuh

Karakteristike

Bijeli lopuh (Petasites albus (L.) Gaertn.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, okruglasta, žljezdasto dlakava, ima kopljasto ljuskave, blijedozelene listove, naraste 10-80 cm u visinu. Prizemni listovi se stvaraju krajem cvatnje, bubrežasti su i na osnovi srcoliki, veliki 15-40 cm, dvostruko nazubljenih rubova, na licu svijetlozeleni i goli, naličje je sivo pustenasto osim uz žile koje su gole, imaju duge peteljke koje su na osnovi šire. Dvodomna je biljka, razlikujemo muške i ženske biljke. Cvjetovi su gusto skupljeni u grozdastim cvatovima, čine ih bijeli cjevasti cvjetovi a ovisno o cvatu u nekima su pretežno ženski a u drugima pretežno muški cvjetovi. Prašnika ima 5. Cvate od ožujka do svibnja. Plod je kratak ahenij s bijelim papusom.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen u srednjoj i istočnoj Europi, te u zapadnoj Aziji. Raste na vlažnim mjestima u listopadnim i mješovitim šumama, na tlima umjereno bogatim dušikom i kiselkaste reakcije. Razmnožava se dijeljenjem rizoma u rano proljeće.

Etimologija

Latinsko ime roda Petasites potječe od riječi petasus (šešir širokog oboda), zbog velikih listova.^[1] Ime vrste albus znači bijel, prema listovima. Na stranim jezicima nazivi su white butterbur (eng.), Weiße Pestwurz (njem.), pétasite blanc (fr.), farfaraccio bianco (tal.), beli repuh (slo.).

Upotreba

Jestive su peteljke listova koje se sakupljaju od početka proljeća sredine jeseni. Ogule se i prokuhaju ili se konzerviraju u octu, mesnate su, sočne i ukusne.^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
4. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga