Preskoči do glavnog sadržaja

Bijeli lastavičnjak

Vincetoxicum hirundinaria

Karakteristike

Bijeli lastavičnjak (Vincetoxicum hirundinaria Medik.) je grmolika zeljasta trajnica iz porodice zimzelena (Apocynaceae). Stabljika je uspravna, većinom nerazgranata, okrugla, i prekrivena dlakama, naraste do 120 cm visine. Listovi su nasuprotni, veliki, lancetasti, nalaze se na vrlo kratkim peteljkama, cjelovitog ruba, u osnovnom dijelu su srcoliki, na licu su jasno zeleni, naličje im je svjetlije. Cvjetovi su dvospolni, promjera 5-10 mm, nalaze se u pazušcima gornjih listova i smješteni su na kratkim stapkama, skupljeni su u guste gronjaste cvatove. Čaška je građena od 5 golih listića ,vjenčić čine pet bijelih, uskih latica uvijenih u desnu stranu. Prašnika ima 5, srasli su u cijev. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je sačinjen od dva mjehura i u njima sadrži brojne jajolike, smeđe sjemenke s dugim svilenastim dlakama.

Stanište

Rasprostranjena je biljka u dijelovima Europe i Azije, ponegdje u Sjevernoj Americi smatra se udomaćenom. Raste na suhim livadama, pašnjacima, u svijetlim šumama, na stjenovitim mjestima, obično u skupinama, od nizina do 1800 m nadmorske visine. Varijabilna je vrsta, opisano je više podvrsta.

Etimologija

Latinski naziv roda Vincetoxicum potječe od grčkih riječi vincere (pobijediti) i toxicum (otrov), jer se u prošlosti smatralo da biljka djeluje kao sredstvo protiv trovanja.[1] Ime vrste hirundinaria potječe od naziva roda za lastavice (Hirundo), prema lastavičinom repu.[2] Na stranim jezicima nazivi su white swallow-wort (eng.), Schwalbenwurz (njem.), dompte-venin officinal (fr.), vincetossico comune, erba seta (tal.), vencetósigo (špa.), erva-contraveneno (port.), navadni kokoševec (slo.).

Upotreba

U prošlosti se koristila kao protuotrov za zmije, kao diuretik i poticanje znojenja no danas znamo da su svi dijelovi biljke vrlo otrovni, posebno podanak. Simptomi trovanja su proljev, povraćanje, grčevi.

Galerija fotografija