Bijeli čepljez

Karakteristike

Bijeli čepljez (Asphodelus albus Mill.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Xanthorrhoeaceae. Stabljika je uspravna, gola, naraste do 120 cm visine. Korijen je mesnat i zadebljan. Listovi su skupljeni u rozetu, mnogobrojni su, kruti, ušiljeni, jako duguljasti, dugi i do 60, široki do 15 cm, goli, na površini s voštanom prevlakom, obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su mnogobrojni, dvospolni, bijeli, promjera oko 3-5 cm, u gornjem dijelu stabljike skupljeni su u guste grozdaste cvatove koji su nerazgranati ili samo malo pri dnu razgranati. Ocvijeće je sastavljeno od 6 duboko razdijeljenih režnjeva koji s vanjske strane imaju po sredini uzdužnu prugu. Prašnika ima 6, vrlo su dugi, duži od režnjeva. Cvatu od travnja do lipnja. Plod je jajoliki tobolac dužine oko 15 mm koji nosi žutozelene sjemenke.

Stanište

Rasprostranjen je u Europi i Africi u zemljama oko Mediterana. Staništa su mu planinski travnjaci i pašnjaci do 2000 m nadmorske visine. Zakonom je zaštićena vrsta. Kao ukrasna biljka uzgaja se u cvjetnjacima i kamenjarima. Otporna je biljka, odgovara joj sunčano stanište i pjeskovita, dobro drenirana zemlja, sušu podnosi dobro. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem u proljeće ili jesen na dubinu od 7-8 cm.

Etimologija

Naziv roda Asphodelus bio je kod Grka naziv za razgranjeni čepljez (Asphodelus ramosus).^[1] Ime vrste albus (bijeli), ukazuje na bijele cvjetove. Na stranim jezicima nazivi su white asphodel (eng.), Weißer Affodill (njem.), asphodèle blanc (fr.), asfodelo, varilla de San José, gamoncillo, gamón blanco (špa.), navadni zlati koren (slo.).

Upotreba

Jestivi su gomolji, sakupljaju se u jesen. Bogati su škrobom, sadrže i malo šećera, sluzi i nešto vitamina C. Jedu se kuhani, pečeni ili se suše i melju u brašno.^[2]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
4. Rossella Rossi, (1989.), Simon and Schuster’s Guide to Bulbs, New York: Simon & Schuster
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Père Igor
• Bomac
• Javier Martin
• Stéphane Tasson