Karakteristike
Bijeli biserak (Symphoricarpos albus (L.) S.F.Blake) je listopadni grm iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae). Stabljike su tanke, uglavnom uspravne, prekrivene finim dlačicama, narastu do 200 cm visine. Kora je sivosmeđa i ljuskava u duguljastim trakama. Listovi su nasuprotni, ovalni, dugi 2-5 cm, cjelovitog ruba, nalaze se na kratkoj peteljci, na licu su tamnozeleni, naličje je svjetlije i dlakavo. Cvjetovi su zvonasti, bijeli, skupljeni po 3-9 u cvatove u gornjem dijelu grančica. Cvate od lipnja do listopada. Plodovi su okrugle bobice promjera oko 1 cm, bijele kao snijeg, dozrijevaju od rujna do studenog no ostaju na granama tijekom zime.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena u Sjevernoj Americi, u Europu je unešena početkom 19. stoljeća i danas se smatra naturalizirana. Raste ponegdje na rubovima šuma. Sadi se i kao ukrasna biljka u vrtovima i parkovima, pojedinačno ili za stvaranje skupina i živica. Razmnožava se sjemenom i vegetativno, zelenim ili drvenastim reznicama. Staništa joj mogu biti sunčana mjesta, polusjenovita a tolerira i sjenu. Skromnih je zahtjeva u pogledu zemljišta, podnosi gradska onečišćenja i niske temperature do -30°C. Otporna je na bolesti i štetočine.
Medenje
Dobra je medonosna biljka zbog dugog razdoblja cvatnje, pčele tijekom cijelog dana sakupljaju nektar i pelud. Na površini od 1 ha nasada pčele sakupe do 500 kg meda.[1]
Etimologija
Latinsko ime roda Symphoricarpos potječe od grčke riječi symphorein (rađati zajedno) i karpos (plod) čime se ukazuje na bobice koje grupno rastu. Ime vrste albus znači bijeli.[2] Ime biserak dano je zbog oblika bobica koji su nalik na zrna bisera. Na stranim jezicima nazivi su common snowberry (eng.), Gewöhnliche Schneebeere, Knallerbsen (njem.), symphorine (fr.), bisernik, pokec (slo.).