Bijeli biserak
Symphoricarpos albus
Karakteristike
Bijeli biserak (Symphoricarpos albus (L.) S.F.Blake) je listopadni grm iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae). Stabljike su tanke, uglavnom uspravne, prekrivene finim dlačicama, narastu do 200 cm visine. Kora je sivosmeđa i ljuskava u duguljastim trakama. Listovi su nasuprotni, ovalni, dugi 2-5 cm, cjelovitog ruba, nalaze se na kratkoj peteljci, na licu su tamnozeleni, naličje je svjetlije i dlakavo. Cvjetovi su zvonasti, bijeli, skupljeni po 3-9 u cvatove u gornjem dijelu grančica. Cvate od lipnja do listopada. Plodovi su okrugle bobice promjera oko 1 cm, bijele kao snijeg, dozrijevaju od rujna do studenog no ostaju na granama tijekom zime.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena u Sjevernoj Americi, u Europu je unešena početkom 19. stoljeća i danas se smatra naturalizirana. Raste ponegdje na rubovima šuma. Sadi se i kao ukrasna biljka u vrtovima i parkovima, pojedinačno ili za stvaranje skupina i živica. Razmnožava se sjemenom i vegetativno, zelenim ili drvenastim reznicama. Staništa joj mogu biti sunčana mjesta, polusjenovita a tolerira i sjenu. Skromnih je zahtjeva u pogledu zemljišta, podnosi gradska onečišćenja i niske temperature do -30°C. Otporna je na bolesti i štetočine.
Medenje
Dobra je medonosna biljka zbog dugog razdoblja cvatnje, pčele tijekom cijelog dana sakupljaju nektar i pelud. Na površini od 1 ha nasada pčele sakupe do 500 kg meda.[1]
Etimologija
Latinsko ime roda Symphoricarpos potječe od grčke riječi symphorein (rađati zajedno) i karpos (plod) čime se ukazuje na bobice koje grupno rastu. Ime vrste albus znači bijeli.[2] Ime biserak dano je zbog oblika bobica koji su nalik na zrna bisera. Na stranim jezicima nazivi su common snowberry (eng.), Gewöhnliche Schneebeere, Knallerbsen (njem.), symphorine (fr.), bisernik, pokec (slo.).
