Bijela biserka
Lithospermum arvense
Karakteristike
Bijela biserka ili livadno vrapčje sjeme (Lithospermum arvense L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice oštrolista (Boraginaceae). Stabljika je uspravna, okruglasta, hrapavo dlakava, pri vrhu malo razgranata, visoka do 60 cm. Korijen je vretenast. Listovi su duguljasti i uski, dugi 3-5 cm, široki oko 1 cm, gusto dlakavi, sjedeći i cjelovitih rubova, donji listovi su nasuprotni, gornji su naizmjenični. Cvjetovi su sitni, čaška je gusto obrasla dlakama, čine ju pet lapova, vjenčić je građen od pet ili više bijelih režnjeva, promjera je tek oko 2-4 mm, s vanjske strane je dlakav. Prašnika ima 5. Cvate od travnja do srpnja. Plod se raspada na 4 tvrda, bradavičasta plodića, vršci ploda su vrlo malo odebljali. Jedna biljka u sezoni daje oko 200 sjemenki.[1]
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Aziji, unešena je u Sjevernu Ameriku i Australiju. Raste na polusjenovitim i suhim staništima, kao korov na plodnim zemljištima, na oranicama, u vinogradima, kraj puteva. Pokazatelj je slabo kiselih do slabo bazičnih tla bogatih kalcijem.
Etimologija
Naziv roda Lithospermum potječe od grčkih riječi lithos (kamen) i sperma (sjeme) zbog bijelih i tvrdih sjemenki kao kamen. Ime vrste arvensis (poljski) ukazuje na stanište.[2] Na stranim jezicima nazivi su field gromwell, corn gromwell, bastard alkanet (eng.), Acker-Steinsame (njem.), grémil des champs (fr.), erba perla minore, trigolo selvatico (tal.).
Upotreba
U prošlosti se iz korijena dobivao crveni pigment koji je služio za bojanje lica.
Galerija fotografija
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Toni Nikolić, Sanja Kovačić, Mirko Ruščić, Milenko Milović, Vanja Stamenković, Darko Mihelj, Nenad Jasprica, Sandro Bogdanović, Jasenka Topić, (2008.), Flora jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta, Zagreb: Školska knjiga d.d.
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
