Bamija Abelmoschus esculentus

Carstvo:
Red:
Malvales
Porodica:
Vrsta:
Abelmoschus esculentus
Sinonimi:
Hibiscus esculentus L.

Karakteristike

Bamija (Abelmoschus esculentus (L.) Moench) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljezovka (Malvaceae). Stabljike su uspravne, razgranate, visoke ovisno o sorti. Niskorastuće sorte rastu do 50 cm ali visoke sorte mogu narasti i do 3 metra u visinu. Korijen je vretenast, slabo razgranat. Cijela biljka obrasla je dlakama. Listovi su naizmjenični, nalaze se na dugim peteljkama, srcoliki na osnovi, urezani na 3-5 režnjeva. Cvjetovi su pojedinačni, veliki, dugi do 5 cm. Traju tek jedan dan, no vrlo su dekorativni. Nalaze se na 1-3 cm dugim dlakavim stapkama u pazušcu listova. Ocvijeće im je dvostruko, sastavljeno od čaške i vjenčića. Čašku čine pet međusobno sraslih lapova koje su okružene vanjskim pricvjetnim listovima. Vjenčić je zvonolik, čine ga pet svijetložutih latica koje pri dnu imaju okruglastu tamnocrvenu mrlju. Prašnici su mnogobrojni, plodnica tučka je nadrasla. Plod je 10-30 cm duguljasti tobolac koji sadrži 70-80 okruglastih sjemenki.

Ne zna se točno porijeklo bamije. Prema jednima to je Afrika no prema drugima porijeklo je istočna Indija. No najstariji pouzdani podaci kažu da se uzgajala još prije 4000 godina na području Egipta, a u Europu je unesena u 13. stoljeću. Uzgaja se kao povrtna kultura zbog jestivih plodova. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Ime vrste esculentus ukazuje se da služi za jelo.[1] Na stranim jezicima nazivi su okra, bamia, lady’s finger (eng.), Okra, Gemüse-Eibisch (njem.), gombo, cabo (fr.), gombo, okra (tal.), quimbombó, quingombó, molondrón, okra, bamia (špa.), jedilni oslez, okra, bamija (slo.).

Uzgoj

Bamiji odgovara dobro drenirano tlo bogato humusom i područje punog sunca. Voli puno vlage te je biljku dobro često zalijevati. Sjeme se sije u rano proljeće i na toplom, sunčanom mjestu klija za tjedan dana. Može se sijati direktno na otvoreno zemljište ili se sije na zaštićeno i kada prođe opasnost od mraza presađuje se na otvoreno mjesto.

Biljkama je potrebno oko 3 mjeseca rasta kako bi počele razvijati mahune. Mahune se beru dok su još mlade, stare mahune postanu vlaknaste i nisu upotrebljive. Čvrsto stoje na stabljikama te se režu škarama ili nožićem jer se rukama teško otkidaju.

Upotreba

Od bamije možemo iskoristiti sve. Mahune su ugodnog mirisa i okusa, jedino kuhanjem otpuštaju sluz. Sjemenke se mogu kuhati kao varivo, može ih se mljeti i koristiti kao dodatak mješavini brašna za kruh ili ih se može zapržiti i koristiti kao nadomjestak kave. Cvjetovi, cvjetni pupoljci, listovi i korijen također su jestivi, no konzumiraju se vrlo rijetko.

Galerija fotografija

Podijeli