Azijski kamforovac
Cinnamomum camphora
Karakteristike
Azijski kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) J.Presl.) je zimzeleno stablo iz porodice lovora (Lauraceae). Naraste oko 15-30 m visine tvoreći nepravilno okruglastu i gustu krošnju. Deblo je do 1,5 metra u promjeru, korijenov sustav je dobro razgranat. Kora je smeđa, gruba i uzdužno ispucana u manje ljuske. Grančice su zelene, gole i glatke. Pupoljci su spiralni. Listovi su naizmjenični, jajasti ili eliptični, dugi 7-10 cm, široki 4-5 cm, ušiljenog vrha, valovitog ruba, kožasti, sjajni, na naličju svijetlozeleni, nalaze se na peteljci dugoj 2-3 cm, mirišu na kamfor. Cvjetovi su dvospolni, mali, žućkastobijeli, promjera oko 4 mm, skupljeni u pazušcima listova na dugačkim drškama. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je okruglasta koštunica, u zrelosti crne boje, promjera oko 1 cm.
Stanište
Rasprostranjen je u istočnoj Aziji (južna Kina, Tajvan, južni dio Japana, Koreja i Vijetnam). Staništa mu je vlažna suptropska i tropksa klima gdje su godišnje padavine 600-1000 mm. Unešen je u Australiju i Sjevernu Ameriku gdje se u nekim područjima danas smatra invazivnim korovom. Kod nas ga se sadi ponegdje u dijelovima Istre i u Dalmaciji. Otporno je na sušu i na hladne temperature do -10°C. Podnosi glinastu zemlju, siromašno tlo bogato pijeskom i kamenjem. Brzog je rasta, živi i do 1000 godina. Stabla se radi ekstrakcije kamfora sijeku kada navrše 50 godina, a kad se jednom odreže, ima veliku moć stvaranja novih izboja iz panja. Dobro podnosi orezivanje i oblikovanje krošnje. Razmnožava se sjemenom i mekanim reznicama.
Etimologija
Latinski naziv roda Cinnamomum potječe od grčke riječi kinein (uvrnuti) zbog uvrnute, zarolane kore debla, kako poznajemo npr. kupovne štapiće cimeta. Ime vrste camphora latinska je riječ a naziv je dan biljci jer se od nje dobiva kamfor radi korištenja u razne svrhe. Na stranim jezicima nazivi su camphor tree, camphorwood, camphor laurel (eng.), Kampferbaum, Kampferlorbeer (njem.), camphrier, arbre à camphre (fr.), albero della canfora, canforo (tal.), alcanforero (špa.), canforeiro (port.), kafrovec (slo.).
Upotreba
Listovi se u jako manjim količinama mogu koristiti kao začin, u većim količinama su otrovni. Destilacijom drva i listova dobiva se eterično ulje koje pokazuje snažno analgetsko djelovanje te se koristi kao aktivna tvar u izradi pripravaka za bolove u mišićima i zglobovima.
Drvo je tvrdo, teško, žućkastosmeđe boje, mirisa na kamfor, koristi se za izradu namještaja.
Galerija fotografija
Literatura
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster
