Austrijski divokozjak
Doronicum austriacum
Karakteristike
Austrijski divokozjak (Doronicum austriacum Jacq.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, razgranata, bridasta, u donjem dijelu gola, u gornjem je prekrivena dlačicama, naraste do 150 cm visine. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalni, srcolike osnove i nazubljenih rubova, veliki 7-15 cm, široki 5-8 cm. Donji listovi imaju uške u osnovi, listovi prema prema vrhu biljke postaju postupno nešto manji, sjedeći su i obuhvaćaju stabljiku. U vrijeme cvatnje prizemni listovi nedostaju. Cvjetovi su skupljeni u krupne glavičaste cvatove promjera 5-6 cm na vrhovima stabljika ili postranih izboja koji rastu na dugim stapkama iz pazušca listova. Cvatove čine duguljasti i ušiljeni pricvjetni zeleni listovi, te mnogobrojni vanjski jezičasti žuti cvjetovi dugi 3-4 cm koji imaju tri zupca na vrhu. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod je rebrasta roška, vanjske roške su bez papusa dok srednje imaju dugu i dlakavu kunadru..
Stanište
Rasprostranjen je na području srednje i južne Europe, te u Maloj Aziji. Raste u većim skupinama na sunčanim i polusjenovitim područjima, na svježim i vlažnim, hranjivim, humusnim, kamenitim ili slabo ilovastim tlime umjereno kisele reakcije i na tlima izrazito bogatim dušikom. Nalazimo je u šumama, na šumskim čistinama, uz potoke i rijeke. Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožavanje je dijeljenjem ili sjemenom. Otporna je biljka na hladne temperature, pogodna za uzgoj u kamenjarima.
Etimologija
Latinski naziv roda Doronicum moguće da potječe od arapske riječi doronigi, što je bilo ime za jednu otrovnu biljku.[1] Ime vrste austriacum (austrijski) ukazuje na područje gdje je biljka prvi puta pronađena i opisana. Na stranim jezicima nazivi su Austrian leopard’s bane (eng.), Österreichische Gämswurz (njem.), doronic d’Autriche (fr.), doronico austriaco (tal.), avstrijski divjakovec (slo.).
Upotreba
Za domaće i divlje životinje je otrovna.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Sergej Forenbacher, (1998.), Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Zagreb: Školska knjiga
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
