Preskoči do glavnog sadržaja

Američki koprivić

Celtis occidentalis

Karakteristike

Američki koprivić ili američka košćela (Celtis occidentalis L.) je listopadno stablo iz porodice brijestova (Ulmaceae). Naraste do 25 m visine tvoreći široku, često nepravilnu krošnju. Kora je debela, siva, u starosti uzdužno izbrazdana. Mladi izboji su smeđi i dlakavi, prekriveni lenticelama. Pupovi su dvoredni, sitni i dlakavi. Listovi su jajoliki, u osnovi asimetrični, ušiljeni, dugi 5-12 cm, široki 3-9 cm, nalaze se na kratkoj peteljci, na licu zeleni, sjajni i glatki, na naličju su malo svjetliji, dolaskom jeseni poprime zlatnožutu boju prije nego što otpadnu. Cvjetovi su dvospolni, mali, žućkastozeleni, neugledni. Cvatu u travnju i svibnju. Plod je okrugla, crna koštunica, dozrijeva u rujnu no ostaje još dugo kroz zimu na stablu.

Stanište

Rasprostranjen je u zapadnoj i središnjoj Sjevernoj Americi, u Europu je unešen početkom 17. stoljeća. Sadi se kao ukrasna soliterna biljka ili u grupama u parkovima i drvoredima. Otporan je na mraz, na sušu i na gradska onečišćenja. Odgovaraju mu vlažna zemljišta i sunčana ili polusjenovita staništa. Živi do 200 godina.

Etimologija

Latinski naziv Celtis potječe od grčke riječi keltis (onaj koji tjera, bič) zbog upotrebe drva za štapove biča. Ime vrste occidentalis dolazi od latinske riječi occidens (zapad), ukazuje na izvorni geografski položaj u zapadnom dijelu svijeta.[1] Na stranim jezicima nazivi su common hackberry, nettletree, sugarberry, beaverwood, northern hackberry, American hackberry (eng.), Amerikanischer Zürgelbaum, Westliche Zürgelbaum (njem.), micocoulier occidental, micocoulier de Virginie (fr.), almez americano (špa.), ameriški koprivovec (slo.), američki koprivić, bođoš, galagunja (sr.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, ukusni su, blagog okusa. Drvo je slabije kvalitete jer lako truli, nije pogodno za značajnu obradu.

Galerija fotografija

Pregled lokacija