Preskoči do glavnog sadržaja

Američka duglazija

Pseudotsuga menziesii

Karakteristike

Američka duglazija (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) je zimzeleno stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Drugo je najviše zimzeleno stablo nakon golemog mamutovca (Sequoia sempervirens). Naraste 60 – 75 m u visinu, iako su zabilježeni primjerci impresivnih visina i do 120 metara. Trenutno najviša duglazija izmjerena je na 99,4 m, nalazi se u saveznoj državi Oregon u sjevernozapadnoj Americi. U prosjeku žive oko 500 godina, iako su najstarija stabla živjela više od 1000 godina. Korijenski sustav je relativno plitak u odnosu na srodna stabla. Deblo je okruglo, promjera do 4 metra. Kora je u mladosti glatka, siva, kasnije postane tamnija, zadebljana i duboko izbrazdana, izlučuje puno smole. Pupoljci su jajasti, dugi do 1 cm, ušiljeni, crvenkastosmeđi i mekani. Listovi su igličasti, spiralno smješteni na granama, mekani, dugi 2-3 cm, smolastog su mirisa kada se protrljaju a imaju dvije bijele linije na naličju. Zadržavaju se na granama 5-6 godina. Muški cvjetovi su žuti, cilindrični, dugi 1-2 cm, ženski su crvenozeleni, cvatu u svibnju i lipnju. Češeri su viseći, dugi 5-8 cm, dozrijevaju u jesen iste godine i padaju cijeli na tlo. Sjeenke su okriljene, trouglaste i plosnate.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike. U Europi se uzgaja u perivojima i većim parkovima ali i za pošumljavanje velikih zemljišta. Razmnožava se sjemenom. Odgovaraju mu vlažna i lagana, dobro drenirana tla. Dobro podnosi vjetar, osjetljiv je na zadržavanje vode oko korijena. Stablo brzo raste i gospodarski je vrlo važno. Može se orezivati prema potrebi.

Etimologija

Latinsko ime roda Pseudotsuga dolazi od riječi pseudo (lažna) i tsuga (rod srodnih stabala). Ime vrste menziesii dano je u čast škotskom botaničaru Archibaldu Menziesu (1754. – 1842.) koji je prvi dokumentirao primjerak 1791. na otoku Vancouveru u Kanadi. Naziv duglazija duguje škotskom botaničaru Davidu Douglasu (1799. – 1834.) koji je sjemena prvi prenio u Europu.

Na stranim jezicima poznata je kao douglas fir, oregon pine (eng.), Gewöhnliche Douglasie (njem.), pin d’Oregon, sapin de Douglas (fr.), abete di Douglas, douglasia costiera (tal.), abeto de Douglas (špa.).

Upotreba

Drvo je vrlo cijenjeno i koristi se više nego bilo koje drugo u Sjevernoj Americi. Koristi se za izradu namještaja, podova, ograda itd. Popularno je i kao božićno stablo.

Galerija fotografija

Pregled lokacija