Agava
Agave americana
Karakteristike
Agava (Agave americana L.) je trajna biljka iz porodice šparogovka (Asparagales). Listovi su skupljeni u prizemnoj rozeti, zelenoplavkaste su boje, narastu do dva metra dužine, oštrog su vrha i bodljikavog, nazubljenog ruba. U širinu biljka raste i do 4 metra, a u visinu tek nešto manje, do 250 cm. Kroz vrlo dugo razdoblje sakuplja snagu da bi potom nakon minimalno 8-10 godina ili više (ovisno o klimi), stvorila uspravnu i vrlo visoku stabljiku od 8-9 metra visine. Cvjetovi su mali, žuti, mnogobrojni, gusto skupljeni u cvat. Cvatnja traje 2-3 mjeseca. Nakon što cvjetovi odumru i sama biljka odumre, međutim uz matičnu biljku stalno se rađaju dječica te se biljka neprestano širi. Plod je tobolac, sjemenke su plosnate i smeđe.
Dobra je medonosna biljka, posjećuju je pčele i drugi kukci. Zanimljivi podatak je da na području Meksika cvjetove oprašuju šišmiši.
Stanište
Prirodno raste najviše na području Meksika, odakle se raširila na južni dio Sjeverne Amerike te središnje i tropsko područje Južne Amerike. Prvi službeni zapisi o postojanju agave u Europi potječu iz 16. stoljeća, pretpostavlja se da je prvi puta unešena u Španjolsku. Na području Hrvatske nalazimo je u priobalju srednje i južne Dalmacije. Raste na slabom zemljištu i u kamenjarima. Slabo raste, prosječno živi oko 25 godina.
Etimologija i mitologija
Latinsko ime roda Agave potječe od grčke riječi agauos što znači uzvišen, vrijedan divljenja.[1] Na engleskom jeziku poznata je pod nazivom Century plant (stoljetna biljka) zbog toga što cvjeta samo jednom i to nakon vrlo dugog vremena. Agava se spominje i u grčkoj mitologiji kao mitska kraljica Tebe, kćer tebanskog kralja Kadma i Harmonije.
Prvi ju je opisao Carl Linnaeus 1753. godine u djelu Species Plantarum.
Uzgoj
Agava kao dio krajolika djeluje impozantno. Potrebno joj je mnogo prostora, dobro drenirano tlo i sunčano mjesto iako podnosi i polusjenovito. Kako pohranjuje zalihe vode u listovima i zadebljalim dijelovima stabljike može izdržati velike suše. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem. Ukoliko se želi orezati potrebno se zaštititi jer biljni sok koji špricne može prouzročiti jak svrbež i osip.
Može izdržati niske temperature oko ništice, no ako se uzgaja u kontinentalnom području trebalo bi je zaštititi od hladnoće.
Postoje razni dekorativni kultivari agave, čiji listovi su obično varijacije zelenožute boje:
- ‘Marginata‘ – listovi imaju žute ili bijele rubove
- ‘Variegata‘ – slično Agave americana “Marginata” kao listovi su obojani u prugama žuto-zelene boje
- ‘Mediopicta‘ – listovi su kao i kod kultivara “Variegata” samo obrnuto, u unutrašnjosti žutobijele a na rubovima zelene boje
- ‘Striata‘ – listovi su po sredini usko išarani žutobijelim bojama
Upotreba
Od cvjetne stapke koja se odreže prije nego što procvate dobiva se tekućina koja se fermentira da bi se dobio napitak. Boje je mlijeka, viskozne teksture a količine koje jedna biljka daje izdašne su. Ako se tekućina fermentira bez kuhanja, dobiva se tzv. pulque. Cvjetne stapke također se mogu pržiti i jesti.
Od srca biljka koje se kuha i destilira, dobiva se alkoholno piće mezcal.
Agavin nektar dobiva se iz srca biljke stare 7-15 godina. Koristi se kao prirodni zaslađivač. Po teksturi je manje viskozan u odnosu na med, bogat je fruktozom a niskog je glikemičnog indeksa te je stoga pogodan za dijabetičare. Komercijalno je dobavljiv kod nas u trgovinama zdrave hrane pod nazivom agavin sirup.
Od sjemenki se radi brašno, te se ono obično koristi za izradu tjestenina za juhu.
Od listova dobivaju se vlakna od kojeg se izrađuje uže i grubo platno, a od svježe istucanih listova mogu se raditi oblozi za rane i opekotine.
Srodne vrste
Obična agava (agave americana) samo je jedna od 200 vrsta u bogatom rodu agava, no na našem području u Dalmaciji jedina je koja raste u prirodi. Od srodne vrste agave tequilana proizvodi se popularno piće tekila.
