Velika riđa
Nymphalis polychloros
Karakteristike
Velika riđa (Nymphalis polychloros L.) je dnevni leptir iz porodice šarenaca (Nymphalidae). Krila su im narančastosmeđa, prekrivna nepravilnim crnim mrljama. Na nazubljenim rubovima nalazi se tamni pojas na kojem su smještene plave polumjesečaste mrlje. Donja strana krila su tamnosmeđa u nekoliko nijansi. Ženka je slična mužjaku. Raspon krila im je oko 6 cm.
Razvoj leptira
Ženka u gustim skupinama polaže 100-200 jajašca na grane iz roda vrba (Salix), topola (Populus), brijestova (Ulmus), krušaka (Pyrus), šljiva (Prunus) i drugih listopadnih stabala. Jajašca su u u početku zelenkasta do žuta, kasnije posmeđe, rebrasta, cilindrična, na krajevima sužena i plosnata. Gusjenica je tamnocrna, na leđima ima smeđe i žućkaste pruge i žute, razgranate, bodljikave izrasline, prekrivena je bijelim dlačicama, duga oko 4,5 cm. Potrebno im je oko 3 tjedna da se izlegnu iz jajašca, potom žive u velikim skupinama a mogu se naći u svibnju i lipnju. Kukuljica je sivosmeđa, metalno sjajnih mrlja, ima male roščiće. Visi na granama oko 2 tjedna.
Godišnje ima dvije generacije, leti od lipnja do rujna. Prezimljuje kao imago u dupljama drveća. Hrani se nektarom i biljnim sokovima.
Stanište
Rasprostranjena je u južnoj i srednjoj Europi, u zapadnoj Aziji do Himalaja, u sjevernoj Africi. Staništa su joj otvorena mjesta gdje ima stabla i grmlja, u joj do 1500 m nadmorske visine.
Etimologija
Na stranim jezicima nazivi su blackleg tortoiseshell, painted elm, large tortoiseshell (eng.), Großer Fuchs (njem.), grande tortue, grand-renard, vanesse de l’orme (fr.), olmera (špa.), veliki lepotec (slo.), mnogobojac (sr.).
Galerija fotografija
Literatura
- Sergej Forenbacher, (2002.), Kompendij velebitske faune, Zagreb: Veterinarski fakultet
