Šumska smilika

Karakteristike

Šumska smilika (Omalotheca sylvatica (L.) Sch.Bip. et F.W.Schultz) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, prekrivena sivim dlakama, visoka 10-70 cm. Podanak je valjkast i ukošen. Listovi su naizmjenični, uzdižući, duguljasti i uski, cjelovitih rubova, sivozeleni i putenasto dlakavi, sa jednom istaknutom žilom, na kratkim peteljkama ili sjedeći, prema vrhu su sve manji. Cvjetovi su mali, dugi tek oko 3-4 mm, žućkastosmeđi, građeni od mnogobrojnih rubnih, ženskih, tankih cvjetova u više redova i 3-4 unutrašnja dvospolna. Ovojni listići su vioski oko 5 mm i složeni poput crepova na krovu, imaju zelenkastožuti srednji dio i široki kožasti rub. Nalaze se na kratkim stapkama u pazušcima listova i skupljeni su u razgranjene grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je kratka roška sa kratkim dlačicama, nosi 3-4 puta duži papus.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, sjevernoj Aziji i istočnoj Sjevernoj Americi. Raste u skupinama na suhim ili umjereno svježim, hranjivim, humusnim, pjeskovitim, kamenitim ili slabo ilovastim zemljištima, nalazimo je na livadama, u šumama, uz puteve.

Etimologija

Ime vrste sylvatica potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa.^[1] Na stranim jezicima nazivi su heath cudweed, woodland arctic cudweed (eng.), Englisches Ruhrkraut (njem.), gnaphale des bois, gnaphale des forêts (fr.), canapicchia comune (tal.), gozdne mačje tačke (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Hajotthu
• Hajotthu
• Hajotthu
• Hermann Schachner
• Danny S.