Stela
Matteuccia struthiopteris
Karakteristike
Smeđa stela (Matteuccia struthiopteris (L.) Tod.) je višegodišnja paprat iz porodice Onocleaceae. Podanak je kratak, uspravan s oko 60 cm dugim vriježama koje su obrasle rijetkim ljuskama. Sterilni listovi (trofofili) su brojni, dvostruko perasti, dugi oko 120-150 cm, široki 30-45 cm, jako suženi, imaju kratke i pri dnu ljuskaste peteljke, listići su im skoro sjedeći, odumiru dolaskom jačeg mraza. Fertilni listovi (sporofili) su kraći, jednostruko perasti, dugi do 40 cm, široki oko 6 cm, suženi prema dnu, kožasti, peteljka je kratka i debela, u početku su zelenkasti, kasnije tamnosmeđi, rastu u sredini a javljaju se sredinom ljeta i održe se sve do proljeća. Spore dozrijevaju od srpnja do rujna.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i sjevernoj Europi, u sjevernoj Aziji te u istočnoj Sjevernoj Americi. Raste u velikim skupinama na vlažnim, polusjenovitim ili sjenovitim mjestima listopadnih ili crnogoričnih šuma, na humusnom tlu do 1500 m nadmorske visine. Smatra se ugroženom i strogo je zaštićena biljka.
Uzgaja se kao ukrasna paprat u vrtovima. Razmnožava se sporama ili dijeljenjem novih izboja uz matičnu biljku. Premda voli rasti na sjenovitom mjestu, podnosi i sunčani prostor ukoliko je tlo kontinuirano vlažno, plodno te kiselkasto sa pH između 5-5,5. Nema značajnijih bolesti ni štetočina, brzog je rasta.
Etimologija
Naziv roda Matteucia posvećen je talijanskom liječniku Carlu Matteucciju (1811. – 1868.). Ime vrste struthiopteris potječe od latinske riječi struthio (noj) i pteris (pero), zbog listova koji sliče nojevom peru.[1] Na stranim jezicima nazivi su ostrich fern, fiddlehead ferns, shuttlecock fern (eng.), Straußenfarn, Straußfarn (njem.), fougère allemande, fougère autruche (fr.), felce penna di struzzo (tal.), navadna peruša (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi izdanci kada su još uvijeni poput puževe kućice.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost