Proljetni gorocvijet
Adonis vernalis
Karakteristike
Proljetni gorocvijet (Adonis vernalis L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, prekrivena rijetkim dlačicama, naraste do 40 cm visine. Korijenski sustav je dobro razgranat, dubok i do 1 metar. Listovi su sjedeći, 2-4 puta perasto razijeljeni na tanke segmente. Cvjetovi su pojedinačni, krupni, promjera 4-8 cm, nalaze se na vrhu stabljike. Čine ih pet jojolikih lapova čaške, ocvijeće je sastavljeno od 10-20 zlatnožutih latica dugih 2-4 cm. Cvate od ožujka do travnja. Plodovi su jednosjemeni oraščići.
Dobra je medonosna biljka, pčele cvjetove rado posjećuju radi sakupljanja malo nektara i cvjetnog praha.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na sunčanim mjestima, suhim i pjeskovitim zemljištima siromašnim dušikom. Ugrožena je i strogo zaštićena biljka, u drugim zemljama također se smatra rijetkom i ugroženom vrstom (Austrija, Italija, Mađarska, Njemačka, Švicarska). Razmnožava se sjemenom. Uzgaja se i kao ukrasna biljka.
Etimologija
Naziv roda Adonis dan je prema bogu Adonisu (bog žita, smrti i ponovnog rođenja u grčkoj mitologiji) kojega je ubio vepar, a iz prolivene Adoniseve krvi niknuo je cvijet. Ime vrste vernalis znači proljetni. Na stranim jezicima nazivi su pheasant’s eye, spring pheasant’s eye, yellow pheasant’s eye, false hellebore (eng.), Frühlings-Adonisröschen, Frühlings-Adonis (njem.), adonis de printemps (fr.), adonide gialla, adonide primaverile (tal.), ojo de perdiz, adonis de primavera (špa.), gorocvet, zečji mak, gorocvat, gospina vlas (sr.).
Upotreba
Cijela biljka je otrovna. U narodnoj medicini koristila se za srčane tegobe.