Planinska mukinja Sorbus austriaca

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Sorbus austriaca
Sinonimi:
Aria mougeotii var. austriaca Beck, Sorbus mougeotii ssp. austriaca (Beck) Hayek

Karakteristike

Planinska mukinja (Sorbus austriaca (Beck) Hedl.) je listopadni grm ili stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 20 m tvoreći dobro razvijen premda plitak korijen. Kora debla je tamno sivosmeđa i dugo glatka, debela do 1 cm, mladi izboji su žutosmeđi i sjajni, sitnih lenticela. Pupovi su građeni od više zelenkastih ili crvenkastosmeđih ljusaka koje su na rubu trepavičave. Listovi su jednostavni, veliki, ovalni ili eliptični, dugi 8-11 cm, široki 4-10 cm, kožasti, pravilno urezani na režnjeve, tupog vrha, grubo pilastih rubova, nalaze se na 1,5-2 cm dugim peteljkama, na licu su tamnozeleni, naličje je prekriveno bijelim pustenastim dlakama. Cvjetovi su dvospolni ,veliki do 1,5 cm, bijeli, skupljeni u guste gronjaste cvatove. Cvate u svibnju i lipnju. Pčele ih rado posjećuju te sakupljaju nektar i pelud. Plodovi su male, okruglaste bobice veličine 10-15 mm crvene boje, sadrže tamne crvenkastosmeđe sjemenke koje su duge oko 6 mm na oba kraja tupo ušiljene.

Stanište

Rasprostranjena je u južnijim dijelovima srednje i istočne Europe. Raste na vapnenačkom tlu, listopadnim šumama (bukva, jela). Raste do 1800 m nadmorske visine. Uzgaja se kao ukrasna biljka. Razmnožavanje se vrši sjemenom ili vegetativno.

Etimologija

Ime roda Sorbus potječe od latinske riječi sorbum što je bio naziv za plodove oskoruše. Ime vrste potječe od grčke riječi chamai (nizak) i mespilos (mušmula).[1] Na stranim jezicima poznata je kao Österreichische Mehlbeere, Alpen-Mehlbeere (njem.), sorbo di Mougeot (tal.), mokovica (slo.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, trpkog okusa, najbolje ih je koristiti nakon mraza kada malo omekšaju.

Galerija fotografija

Podijeli