Pjegasti jastrebljak

Karakteristike

Pjegasti jastrebljak (Hypochoeris maculata L.)  je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, okrugla, dlakava, jednostavna ili razgranata, visoka 20-70 cm. Listovi su lancetasti, sjedeći, zeleni, često imaju tamne mrlje (premda ne uvijek), nepravilno su sitno nazubljeni, imaju istaknutu glavnu žilu. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u glavičate cvatove na dugim stapkama, građeni su od mnogobrojnih žutih, jezičastih cvjetova. Ovoj je cilindričan i dlakav, građen od mnogobrojnih crvenkastozelenih listića. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je ahenij s bijelim papusom čije zrake su jednoredne i peraste.

Stanište

Rasprostranjena je u većem dijelu Europe izuzev sjevera, u zapadnoj Aziji. Raste na sunčanim ili polusvjetlim staništima, na suhim ili svježim travnjacima neutralne i bazične reakcije, od nizina do pretplaninskog pojasa.

Etimologija

Latinsko ime roda Hypochoeris potječe od grčkih riječi hypo (ispod) i choiros (prase), jer svinje rado jedu biljku. Ime vrste maculata znači pjegav.^[1] Na stranim jezicima nazivi su spotted cat’s-ear (eng.), Geflecktes Ferkelkraut (njem.), porcelle à feuilles tachées, porcelle maculée (fr.), lattuga macchiata, costolina maculata, costolina macchiata (tal.), pegasti svinjak (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, koriste se sirovi na salatu ili termički obrađeni prema želji.^[2]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Hermann Schachner
• Meneerke bloem
• Hermann Schachner
• Boris Gaberšček