Nešpula
Eriobotrya japonica
Karakteristike
Nešpula, nešpola ili japanska mušmula (Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl.) je zimzeleno stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 8 metara visine, tvori okruglu i gustu krošnju. Korijenski sustav je plitak. Deblo je žućkastosmeđe, u početku glatko, kasnije raspuknuto. Mlade grane su u mladosti prekrivene vunenastim dlakama, kasnije ogole, lisni pupoljci su također dlakavi. Listovi su naizmjenični, jednostavni, eliptični, dugi 12-25 cm, kožasti, grube teksture, na rubovima rijetko nazubljeni, na licu tamnozeleni i sjajni, naličje je bjelkasto i prekriveno dlačicama, nalaze se na peteljkama dugim 1,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, neugledni, promjera oko 1 cm, ugodnog mirisa, gusto su skupljeni u metličaste cvatove promjera do 15 cm na vrhovima jednogodišnjih grana. Listići vjenčića su ovalni i bijele boje, prašnici su mnogobrojni. Plodovi su žutonarančasti, okruglasti, veliki 3-6 cm, u početku pustenasti, kada dozre budu glatki, na vrhu imaju ostatke čaške. Sadrže 2-3 veće jajolike, tamnosmeđe sjemenke, dozrijevaju u lipnju.
Stanište
Porijeklom je iz istočne Kine, u Japanu je udomaćena i uzgaja se više od 1000 godina. U Europi je unešena početkom 19. stoljeća. Odgovaraju joj sunčana staništa, duboka, hranjiva, svježa i dobro drenirana zemlja. Otporna je na sušu ali ne podnosi mraz, niske temperature tolerira do -10°C, traži i zaštitu od naleta vjetra, potrebno je izbjegavati jako vlažna tla. Razmnožava se sjemenom, položenicama, reznicama ili se cijepi na mušmulu, krušku, glog ili jabuku. Brzog je rasta, plodonosi od 5. godine.
Etimologija
Ime roda Eriobotrya potječe od grčke riječi erion (vuna) i botrys (grozd), zbog gusto dlakavih cvjetova.[1] Ime vrste japonica ukazuje na stanište.
Na stranim jezicima poznata je kao loquat, japanese medlar, japanese plum, chinese plum (eng.), Japanische Wollmispel, Wollmispel, Mispero, Nespolo (njem.), néflier du Japon, bibacier (fr.), nespola, nespolo del Giappone (tal.), níspero japonés, níspero del Japon (špa.), nespereira (port.), japonska nešplja (slo.).
Upotreba
Jestivi su plodovi, osvježavajući su, slatki i sočni. Mogu se konzumirati svježi i sirovi, suše se ili se prerađuju u marmalade, sokove, sirup, likere i sl. Sjemenke su gorke, jestive su u manjim količinama.
Drvo je čvrsto, fine teksture, pogodno za izradu manjih predmeta.
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster