Kostriš

Karakteristike

Kostriš ili zeljasti ostak (Sonchus oleraceus L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, šuplja, debela i glatka, razgranata u gornjem dijelu, može narasti i do 1 m u visinu. Korijen je horizontalan, dobro razvijen. Listovi su naizmjenični, oštro nazubljeni, plavozeleni, donji su na peteljkama a gornji su strelasto prirasli uz stabljiku. Na vrhu stabljike nalaze se cvjetne glavice skupljene u rahle složene cvatove, čine ih žuti jezičasti cvjetovi. Ovoj je jajasto valjkast, dug oko 1 cm, listići su mu posloženi opput crijepova na krovu. u početku bijelo pahuljast. Cvate od svibnja do rujna. Plod je trobridasti, naborani ahenij s papusom koji ima dlake u više redova. Jedna biljka godišnje proizvede do 30 000 sjemenki.^[1] Čitava biljka sadrži mnogo mliječnog soka.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen u Europi i zapadnoj Aziji. Nalazimo ga posvuda, na njivama, naročito među žitom i kukuruzom, kao i na neobrađenom tlu, uz puteve, na ruderalnim mjestima, od nizina do pretplaninskog pojasa.

Etimologija

Latinsko ime roda Sonchus bilo je ime za biljke slične čičku kod Teofrasta, Dioskorida i Plinija. Ime vrste oleraceus potječe od latinske riječi olus (povrće) te ukazuje na jestivost vrste.^[2] Na stranim jezicima biljka je poznata kao common sowthistle (eng.), Gemüse-Gänsedistel (njem.), laiteron maraîcher (fr.), grespino comune (tal.), cerraja (špa.), navadna škrbinka (slo.).

Upotreba

U proljeće ili jesen koristimo mlade prizemne listove. Beremo ih prije razvitka cvjetne stabljike. Koristimo ih sirove, pomiješane s drugima salatama primjerice maslačkom, ili kuhane kako varivo. Gorkastog su i ugodnog okusa. Sadrže oko 50 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina.^[3]

Galerija fotografija

Literatura

1. Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
4. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga