Klasasta čestoslavica Veronica spicata

Carstvo:
Red:
Lamiales
Vrsta:
Veronica spicata
Sinonimi:
Pseudolysimachion spicatum (L.) Opiz, Veronica glandulifera Opiz

Karakteristike

Klasasta čestoslavica (Veronica spicata L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice trputaca (Plantaginaceae). Stabljika je uspravna, uglavnom jednostavna, gusto prekrivena dlakama u donjem dijelu, visoka 15-60 cm. Listovi su nasuprotni, ovalni, sitno nazubljeni ili cjelovit, na rubovima dlakavi, sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, svijetloplavi do tamno plavoljubičasti, donji cvjetovi nalaze se u pazušcima listova i u gornjem dijelu stabljike su gusto skupljeni u duguljaste i uspravne, klasaste cvatove. Vjenčić je velik oko 5 mm, valjkaste je cijevi i dvousnatog oboda. Prašnika ima 2. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je kapsula koja dozrijeva u rujnu.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Raste na sunčanim mjestima, na suhim staništima. Uzgaja se kao ukrasna biljka, razvijen je velik broj kultivara.

Etimologija

Latinsko ime roda Veronica dano je prema svetici Svetoj Veroniki (1445. – 1497.)[1] ili prema drugom izvoru moguće da je izmijenjen način pisanja od Betonica, prema Pliniju Starijem potječe od keltskog naroda Betonaca.[2]

Na stranim jezicima nazivi su spiked speedwell (eng.), Ähriger Ehrenpreis, Ähriger Blauweiderich, Ähren-Blauweiderich (njem.), véronique en épi (fr.), jetičnik (slo).

Galerija fotografija

Podijeli