Preskoči do glavnog sadržaja

Kavkaska zelkova

Zelkova carpinifolia

Karakteristike

Kavkaska zelkova (Zelkova carpinifolia (Pall.) Dippel) je listopadno stablo iz porodice brijestova (Ulmaceae). Naraste do 25 m visine tvoreći izduženo jajastu krošnju. Deblo je promjera do 2 metra, kora je siva, tanka, u početku glatka, kasnije se ljušti u ljuskama. Korijenov sustav je dobro razgranat i dubok. Grane su uspravne, stvaraju se nisko iznad zemlje. Mladi izboji su tanki, smeđi, dlakavi, prekriveni svijetlim lenticelama. Pupovi su dvoredni, mali, jajasti, prekriveni crvenkastosmeđim, dlakavim ljuskama. Listovi su naizmjenični, dugi 4-10 cm, široki 3-6 cm, na rubovima nazubljeni, na licu tamnozeleni i glatki, ujesen poprime žutu boju, na naličju su dlakavi na žilama, nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi su zelenkasti, neugledni, oprašuje ih vjetar. Cvatu u travnju. Plod je okruglastpromjera 3-6 mm, ima 4 rebra, sadrži jedno sjeme okruženo ljuskom. Dozrijeva u kolovozu i rujnu.

Stanište

Rasprostranjena je na Kavkazu, na krajnjem području jugoistočne Europe i u jugozapadnoj Aziji (Azerbajdžan, Gruzija, Armenija, Iran, Turska). Uzgaja se kao ukrasna biljka, sadi se kao soliter ili u manjim grupama u dvorištima i parkovima, popularna je za bonsai uzgoj. Razmnožava se sjemenom, reznicama, položenicama ili cijepljenjem na brijestove. Odgovaraju joj sjenovita mjesta, vlažna i hranjiva tla, dobro veže tlo. Otporna je na hladne temperature do -15°C. Brzog je rasta, živi do 300 godina.

Etimologija

Latinski naziv roda Zelkova potječe od ruske riječi дзе́льква (stablo). Ime vrste carpinifolia ukazuje na sličnost s olistova s listovima graba (Carpinus).[1]  Na stranim jezicima nazivi su Caucasian elm, Caucasian zelkova (eng.), Kaukasische Zelkove (njem.), orme du Caucase, faux orme de Sibérie (fr.), zelkova del Cáucaso, olmo del Cáucaso, olmo de Siberia (špa.), kavkaški brest, zelkova (slo.).

Upotreba

Drvo je dobre kvalitete.

Galerija fotografija

Pregled lokacija