Kalendar radova

Kalendar branja biljaka

Biljka

Generalni pregled radova u vrtu, polju i oko kuće kroz godišnja doba - kalendar radova.

Hranjenje ptica

Zimi kada zbog palog snijega i hladnoće pticama ponestaje hrane u prirodi možemo im pomoći i ostaviti im razne sjemenke i komadiće kruha. Više o tome na izrada hranilice za ptice

Orezivanje voćaka

Orezivanje voćaka može se raditi tokom jeseni, zime i početkom proljeća. Prorjeđujemo krošnju uklanjanjem ukrštenih grana i prikraćivanjem izbojaka kako bi se biljka razgranala i obilato rodila.

Čišćenje snijega

Veće naslage snijega dobro je očistiti ili barem ugrubo rastresti kako bi zaštitili voćke da im se od težine snijega ne oštete grane i kako bi ukrasno grmlje sačuvalo svoj oblik.

Održavanje biljaka

Biljke koje smo preko zime odnijeli u kuću iako su u fazi mirovanja potrebno im je povremeno omogućiti zalijevanje. Također suhe listove maknemo i bacimo letimičan pogled da se uvjerimo kako su biljke zdrave, bez štetočine koje bi se mogle raširiti na druge biljke.

Uzgoj presadnica

Početak proljeća idealno je vrijeme za uzgoj biljaka osjetljivih na mraz i niske temperature u zaštićen prostor. Iako je biljke moguće direktno sijati na gredice uzgojem presadnica osiguramo dobar razvoj biljaka i bržu rodnost. Biljke osjetljive na mraz sadimo tek nakon Ledenih sveca (15. svibanj) kada prođe i najmanja opasnost od dolaska mraza.

Priprema vrta

Dolaskom proljeća započinju i prvi konkretni sezonski radovi. Očistimo gredice, prekopamo i razgrabljamo zemlju te ju time pripremimo za prve sjetve. Ovisno o željenoj metodi uzgoja, gredice nije potrebno niti prekopati već ih možemo samo prozračiti vilama. Gnojenje vršimo stajskim gnojivom i drvnim pepelom (do 100 g na m2)

Održavanje gredica

Biljke koje smo unijeli u kuću preko zime ne smijemo zaboraviti te iako su u fazi mirovanja potrebno ih je povremeno zaliti. Osim micanja suhih listova letimično provjerimo da su zdrave i da nemaju štetočina koje bi se mogle raširiti na druge biljke.

Sakupljanje sjemena

Jesen je doba godine kada biljkama najčešće dozrijeva sjeme. Pojedine biljke same se mogu zasijati i tako sljedeće godine samoniklo narasti no iz razloga za mijenjanjem duplića sa drugima sjeme možemo sačuvati i dodatno razmnožiti. Sakupljanje se vrši po sunčanom danu jer je potrebno da sjeme bude suho. Čuva ga se najbolje u papirnatim vrećicama. Sjeme obično zadržava klijavost do godinu dana, mada pojedine biljke mogu klijat i godinama kasnije.

Izrada supstrata za gljive

Jesen je odlično doba za kućnu izradu gljiva kako bi tokom hladnih zimskih dana u podrumu imali zalihe hrane. Bukovaču je najlakše uzgojiti a o tome više na

izrada bukovača na slami

Branje gljiva

Iako se gljive u prirodi može u svim godišnjim dobima, vrhunac branja je naravno jesen kada zbog učestalih kiša gljive iznenada počinju rasti. Sunčanice, bukovače, gnojištarke, vrganji… lista se nastavlja.

Skladištenje povrća

Korjenasto povrće skladištimo očišćeno i neoštećeno tako da ga čuvamo u podrumu na suhom, hladnom i prozračnom mjestu ili još bolje u trapu ili u sanducima prekrivenima pijeskom. Povrće se stavlja u suhi pijesak okomito ili ukoso tako da je cijeli korijen prekriven pijeskom. Druga opcija je izrada trapa. Iskopa se rupa u zemlji, stavi se korjenasto povrće te prekrije zemljom.

Zaštita mladih stabala

Ukoliko smo sadili mlada stabala na otvoreno dobro ih je zaštiti zaštitnim mrežama od glodavaca da im ne izgrickaju koru i unište. To su mreže koje su čvrste i obavijaju se oko debla do visine 1 metar.

Stabla koja su postavljena na udar vjetra također treba dobro povezati da se ne oštete a biljkama koje smo ostavili vani a nisu prilagođene našoj temperaturi (npr. artičoka) dobro je zaštiti korijen od smrzavanja debljim malčom (npr. slamom) radi čuvanja topline.

Bojanje voćaka vapnom

Bojanje voćaka vapnom radi se u drugom dijeli jeseni kako bi se zimi spriječilo pucanje kore voćaka. Kad nakon niskih temperatura sunčeve zrake zagriju deblo, unutrašnji dio debla se širi a kako kora nije elastična ona pukne. Ta pojava zove se mrazopuc i u tako nastale raspukline kore velike su šanse da se nasele štetočine.

Bojanjem stabala vapnom smanjujemo mogućnost zagrijavanja debla te je ono bolje zaštićeno za temperaturne razlike tokom zime.