Preskoči do glavnog sadržaja

Jabuka

Malus domestica

Karakteristike

Jabuka (Malus domestica Borkh.) je listopadno stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Stablo naraste i do 12 metara visine tvoreći razgranatu, široku i gustu krošnju. Deblo je promjera do 1 m, kora debla je tamnosiva, ispucana i ljušti se u tankim ili širokim ljuskama. Mladi izboji su crvenkastosmeđi, obrasli dlačicama i prekriveni lenticelama, kasnije postanu goli, sivosmeđi. Vršni pupovi su jajasti, postrani su manji, uskojajasti i prilegli uz granu, ljuske pupova su crvene do tamnosmeđe ili crno obrubljene, u početku bijelo dlakave. Listovi su naizmjenični i jednostavni, ovalnog oblika, dugi 4-13 cm, široki 3-7 cm, kratko ušiljeni, pravilno sitno nazubljenih rubova, na licu su zeleni, malo sjajni, blago prekriveni dlačicama, na naličju su sivkastozeleni i gusto dlakavi, imaju peteljke. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, promjera 3-4 cm, imaju pustenasto dlakave stapke duge do 3 cm, rastu pojedinačno ili po 2-3 u štitastim cvatovima na vrhovima kratkih ogranaka. Ocvijeće je dvostruko, sastavljeno od čaške i vjenčića. Čašku čine pet zelenih lapova sa zelenim i dlakavim zupcima, dok je vjenčić sačinjen od pet okruglastih bijelih latica koje su s vanjske strane malo ružičasto nahukane. Prašnici su mnogobrojni, sa žutim prašnicama, tučak je jedan, građen od 4-5 međusobno sraslih plodnih listova, plodnica je podrasla. Cvatu prije listanja u travnju i cvatnja može trajati do 20 dana. Plod je okruglast, jezgričav, obično veći od 5 cm, zelene, žućkaste ili crvenkaste boje, na vrhu s ostacima čaške. Sadrži desetak sjemenki koje su jajasto izdužene, suženog vrha, duge oko 7 mm. Dozrijeva ljeti ili u ranu jesen.

Uzgoj

Razmnožava se sjemenom radi dobivanja podloge te cijepljenjem. Danas je poznato više od 2000 kultivara.

Jabuka stoji desetljećima na istom mjestu te se treba kvalitetno pripremiti za njezinu sadnju. U proljeće posijemo biljke za zelenu gnojidbu koje će razrahliti tlo i obogatiti ga hranjivima. Početkom proljeća ili u ranu jesen iskopamo jame na dubinu oko 40-60 cm. Dodamo kompostne zemlje te pomiješamo iskopanu zemlju s kompostom i drvenim pepelom. Vole ilovasta tla bogata humusom. Za uspješan uzgoj važna je jednakomjerna vlažnost tla te što veća vlaga u zraku, ne preporuča se sadnja na suhim južnim padinama. Jabuka je stranooplodna što znači da ne stoji samostalno već u blizini sadimo najmanje dvije različite sorte.

Prilikom sadnje, iskopamo zemlju iz jame, stavimo potporanj koji će sezati do najdonje grane do krošnje, nikako da prodire u istu. Potporanj bi trebao biti udaljen oko pedalj od stabla te smješten na južnoj strani debla kako bi ga štitio od sunčevih opeklina. Mladu voćku navlažimo u posudi, skratimo korijenje, raširimo ga i stavimo u zemlju. Važno je posaditi nešto dublje nego što je bila u rasadniku, da mjesto cijepljenja bude iznad površine, u protivnom će nadrasti podlogu. Jamu naspemo zemljom, pritisnemo i dobro zalijemo. Na kraju voćku vežemo za potporanj najbolje u obliku osmice kako ne bi došlo o oštećenja debla.

Trebamo biti pažljivi kod gnojenja mladog stabla jer se ono ne smije previše poticati na rast. Kasnije gnojimo svako dvije godine dobro razgrađenim gnojivom i zalijevamo još malo izvan ruba krošnje. Možemo dodati i drvenog pepela zbog kalija.

Kod daljnje njege najvažnije je kvalitetno održavati pojas oko debla. Korijenje je plitko i gusto zbog čega ne kopamo. Dobro je staviti sloj malča koji štiti plitko korijenje, brine o hranjivosti te održava vlagu i rahlost tla. Osim malča, oko debla možemo posijati biljke za zelenu gnojidbu kao i špinat, dragoljub (koji će i odbijati lisne uši), kokotac i slično.

Medenje

Dobra je medonosna biljka, pčele cvjetove rado posjećuju te sakupljaju nektar i pelud. Na 1 ha površine sakupe oko 110 kg meda. Med je tamnožut, malo gorak, nakon vrcanja brzo se kristalizira u sitne kristale. Koncentracija šećera iznosi 31-52 %, smatra se srednje kvalitetnim.[1]

Etimologija

Latinsko ime roda Malus latinski je bio naziv za jabuku. Ime vrste domestica znači domaći. Na stranim jezicima nazivi plodova su apple (eng.), Apfel (njem.), pomme (fr.), mela (tal.), manzana (špa.), jabolko (slo.).

Upotreba

Beru se s peteljkom kako bi se što duže mogle skladištiti. Plod je zreo kad se može bez problema odvojiti od grančice. One jabuke koje su pale na zemlju, koje su male, neugledne ili oštećene mogu iskoristiti za pravljenje octa, marmelada, sirupa, kompota…

Rane sorte koje možemo brati ljeti nisu pogodne za skladištenje te ih je potrebno brže upotrebiti ili preraditi. Kasne sorte ostavljamo na stablu što je dulje moguće. Najčešće punu aromu razviju posljednih dana zriobe. Neće im nauditi blagi mraz.

Višak plodova skladištimo u što hladniju te umjereno vlažnu prostoriju. Možemo ih prskati čajem od preslice koji će ih štititi od truleža i plijesni. Prskanje čajem od ljuski luka produljuje se trajnost plodova. Nikada ih ne skladištimo s krumpirima ili kupusom.

Galerija fotografija

Pregled lokacija