Divizma Verbascum

Carstvo:
Red:
Lamiales

Karakteristike

Divizma (Verbascum) je rod dvogodišnjih biljaka iz porodice strupnika (Scrophulariaceae). Sadrži oko 250 različitih vrsta. Prve godine samo listovi tvore rozetu tek iznad površine tla, a druge godine uspravna stabljika nikne u visine, naraste i do 2 metra. Donji listovi su veliki, dugački i s peteljkom a listovi uzduž vrha sve manji, sve više privijeni uz stabljiku i sjedeći. Cvate žutim , bijeli ili ljubičastim cvjetovima koji se ovisno o vrsti nalaze na peteljci i skupljeni su grozdaste cvatove, ili su sjedeći i gusto skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Prašnika je pet, svi su ili su neki gusto obraslih prašničkih niti. Cvate od srpnja do kolovoza a kako često raste u skupinama, zna tvoriti uistinu zanimljive pejzaže. Medonosna je biljka i pčele je rado posjećuju.

Raste u Europi i zapadnom dijelu Azije. Prirodna staništa su joj sunčana i suha, zapuštena zemljišta, livade i kameniti brežuljci.

Latinsko ime roda Verbascum potječe od barba (brada), zbog izrazito dlakavih listova nekih vrsta.[1]

Brojne su vrste divizma, no najpopularnije su:

  • sitnocvjetna divizma (Verbascum thapsus)
  • pustenasta divizma (Verbascum phlomoides)
  • velecvjetna divizma (Verbascum densiflorum)
  • ljubičasta divizma (Verbascum phoeniceum)

Upotreba

Koriste se prije svega cvjetovi (bez čaške) i nešto rjeđe listovi koji se sakupljaju po suhom i dobrom vremenu za vrijeme cvjetanja. Brzo se suše na suhom i prozračnom mjestu, a prilikom sušenja moraju sačuvatu žutu boju. Čuvaju se u dobro zatvorenoj posudi na tamnom mjestu do godinu dana. Bogati su saponinima i sluznim polisaharidima.

Cvjetovi su odlični za dišni sustav kod prehlada za grlo, smanjuje nadražajni kašalj i olakšava iskašljavanje a ravnopravni su sa bilokojom drugom popularnom biljkom.

Tijekom ljeta može se napraviti jednostavan sirup za grlo tako da se svježi cvjetovi stave u prozirnu staklenku, preliju šećerom i stave na jako sunčano mjesto. Sunce će otopiti šećer i u roku 2 tjedna napraviti sirup.

Listovi se u literaturi navode korisnim za blage otekline i hemoroide, no veći je značaj da su njegovi donji dijelovi služili za izradu fitilja za svijeće.

Kao medonosne biljke su od manje važnosti, slabo mede no sve vrste pčelama daju pelud.[2]

Galerija fotografija

Podijeli