Preskoči do glavnog sadržaja

Brusnica

Vaccinium vitis-idaea

Karakteristike

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea L.) je zimzeleni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae). Naraste 10-40 cm visine. Grane su polegle ili pridignute, tanke, okrugle, u nižim dijelovima smeđe, nabrane, prema gore su sjajno tamnozelene, u početku su dlakave, kasnije gole, ljušte se u manjim krpama. Korijenov sustav je površinski i dobro razvijen. Vršni pupovi su obrnuto piramidalni, na vrhu tupi. Listovi su naizmjenični, jednostavni, obrnuto jajasti, čvrsti i kožasti, dugi 0,5-3 cm, široki 0,5-1,5 cm, na licu su tamnozeleni i sjajni, naličje im je svjetlije, golo i sa izraženim smeđim, točkastim žlijezdama, rubovi su previnuti, nalaze se na peteljci dugoj do 3,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, mali, promjera oko 8 mm, zvonasti, skupljenipo 3-8 u viseće grozdaste cvatove na vrhovima grana. Ocvijeće je dvostruko, vjenčić je cjevasto zvonast, dug 5-8 mm, bijele ili ružičaste boje, čaška ima u donjem dijelu međusobno srasle lapove, režnjevi su joj deltoidni. Prašnika je 10, u osnovi su dlakavi, antere su tamnožute, tučak je jedan s podraslom plodnicom a vrat nadvisuje vjenčić. Cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su okruglaste, sjajno crvene bobice veličine oko 0,5-1 cm, na vrhu imaju ostatke čaške. Sadrže više sitnih crvenosmeđih sjemenki koje su ušiljene na oba kraja. Dozrijevaju od kolovoza do listopada.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, raste u brdskom, pretplaninskom i planinskom pojasu, u Alpama raste i na više od 3000 m nadmorske visine. Raste na toplim, vlažnim i sjenovitim staništima na kiselom tlu, u crnogoričnim šumama, na močvarnim područjima . Kod nas je ima u Gorskom kotaru i Lici. Zaštićena je biljka.

Uzgaja se kao jestiva biljka, traži kiselo tlo bogato humusom. Razmnožava se sjemenom, položenicama koje se zakorjenjuju ispod zemlje, reznicama u kasno ljeto ili u ranu jesen ili dijeljenjem. Podnosi hladne temperature do -40°C.

Etimologija

Ime roda Vaccinium pretpostavlja se da potječe od latinske riječi bacca (boba).[1] Na stranim jezicima nazivi su lingonberry, cowberry (eng.), Preiselbeere (njem.), mirtillo rosso (tal.), arándano rojo (špa.), brusnica (slo.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, ukusni su, kiselkastog okusa. Mogu se konzumirati sirovi, termički obrađeni ili sušeni. Zreli plodovi sadrže oko 7% šećera, 1,3% limunske kiseline, oko 0,3% jabučne kiseline, malo trjeslovina, pektina, karotina, oko 10 mg% vitamina C. Sjemenke sadrže do 30% masnog ulja. [2] Listovi se mogu koristiti kao čaj.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Siječanj
I
-
Veljača
II
-
Ožujak
III
-
Travanj
IV
-
Svibanj
V
-
Lipanj
VI
-
Srpanj
VII
plodovi
Kolovoz
VIII
plodovi
Rujan
IX
plodovi
Listopad
X
-
Studeni
XI
-
Prosinac
XII
-

Galerija fotografija

Pregled lokacija