Preskoči do glavnog sadržaja

Amorfa

Amorpha fruticosa

Karakteristike

Amorfa (Amorpha fruticosa L.) je listopadni grm iz porodice mahunarki (Fabaceae). Obično raste 1-2 metra iako može naraste i do 6 metara visine. Grane su šibolike, mladi izboji su dlakavi. Kora je glatka i siva. Listovi su neparno perasti, dugi do 30 cm, sastavljeni od 11-25 jajolikih lisaka koje su duge 15-40 mm, široke 8-20 mm i na vrhu imaju mali šiljak. Cvjetovi su skupljeni u uspravne metličaste cvatove duge 10-15 cm, nalaze se na vrhovima jednogodišnjih izboja. U jednom cvatu nalazi se i do 300 cvjetova. Čaška je zvonasta, ima 5 zubića a vjenčić je građen od jednog tamnoljubičastog listića dužine 4-6 mm. Prašnici su narančasti, uspravni, ima ih 10, plodnica je nadrasla. Cvate od svibnja do srpnja u razdoblju od tri tjedna kada privlači brojne kukce. Plod je žljezdasta mahunica veličine 7-8 mm koja sadrži jednu ili dvije smeđe, izdužene i zakrivljene sjemenke.

Stanište

Porijeklom je iz Sjeverne Amerike a u Europu je unešena u 18. stoljeću kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom i vegetativnim putem tjeranjem podzemnih podanaka. Danas se smatra invazivnom vrstom zbog lake klijavosti sjemenki, njihovog lakog širenja (vjetrom, vodom) te brzog rasta a time i što tvoreći guste skupine ometa razvoj lokalnih biljaka i smanjuje biološku raznolikost. Običava rasti na vlažnim i neobrađenim područjima uz rijeke, na povremeno plavljenim mjestima i na drugim vlažnim površinama s osrednjom količinom humusa, na tlima umjereno bogatim dušikom i kisele reakcije. Mehaničko uklanjanje neželjene amorfe nije jednostavan posao jer u tlu i manji komadići podzemnih dijelova mogu ponovno niknuti. Ponegdje se uzgaja, prije svega zbog toga što je značajna medonosna biljka.

Uzgoj

Razmnožava se sjemenkama i podzemnim podancima ili reznicama krajem proljeća. Raste vrlo brzo. Može ju se saditi za smanjivanje erozije tla ili kao gustu živicu, bilo radi omeđivanja zemljišta ili kao vjetrobran. U proljeće kada cvate izgleda vrlo dekorativno.

Cijenjena je medonosna biljka i cvjetanje počinje upravo kada bagrem prestaje s cvatnjom. Dnevni unos meda može biti do 7 kg, a u godini i do 30 kg. Na površini 1 ha ukupni prinos meda može iznositi do 300 kg meda. Med je tamnocrvenkast, proziran i ugodnog okusa, sporo se kristalizira. Sadrži 53% šećera.[1] Pčele sakupljaju i velike količine peluda koji je vrlo cijenjen i tražen za ljudsku upoterbu.[2]

Etimologija

Latinsko ime roda Amorpha znači bez oblika, a dano je biljkama zato što cvijet, za razliku od drugih biljaka iz porodice mahunarki, ima samo jednu laticu na vjenčiću. Ime vrste fruticosa potječe od latinske riječi frutex (grm, nisko drvo) čime ukazuje na žbunjast, grmolik oblik. Druga imena bagremac ili kineski bagrem ukazuju na sličnost listova amorfe s listovima bagrema (Robinia pseudoacacia). Na stranim jezicima nazivi su desert false indigo, false indigo-bush, bastard indigobush (eng.), Bastardindigo, Scheinindigo, Bleibusch, Falscher Indigo (njem.), faux-indigo du désert, buisson à indigo (fr.), amorfa fruticosa (tal.), amorfa (slo.), amorfa, bagrenac, čivitnjača (sr.).

Srodne vrste

Kada amorfa nije u cvatu lako se može zamijeniti za bagrem (Robinia pseudoacacia).

Galerija fotografija

Pregled lokacija